Grinje se javljaju u plastenicima skoro cijele godine, a najveće štete pričinjavaju krajem proljeća i tokom ljetnjih mjeseci, kada im se usljed toplog vremena naglo povećava brojnost. Posljedica toga je ubrzan proces razmnožavanja ovih štetočina, koje kopletan životni ciklus završe u toku desetak dana, što im omogućava veliki broj generacija u toku godine. Ovo prestavlja veliki problem kod njihovog suzbijanja.
Primjena mjera konvencionalne proizvodnje, koja kao rješenje za suzbijanje ovih štetočina nudi veoma uzak spektar hemijski srodnih pesticida, dovelo se do pojave rezistentnosti. Osim toga, zbog slabe selektivosti konvencionalnih preparata došlo je do uništenja korisnih predatora ovih štetočina (predatorske stjenice npr.), koji su držali pod kontrolom njihovu brojnost populacije. Na ovaj način je nastao današnji problem grinja, koje su postale permanentne štetočine u plasteničkoj proizvodnji povrća.
Crveni pauk (Tetranychus ulmi) i obična (koprivina) grinja (Tetranychus urticae) su najštetnije grinje u plasteničkoj proizvodnji. To su male životinje, srodne krpeljima (a ne insektima), jedva vidljive golim okom (manje od 1mm veličine). Polifagne su štetočine, pa napadaju skoro sve poznate plasteničke kulture, a naročito su osjetljivi na njih paradajz i krastavac. Mogu se javiti skoro tokom čitave godine u plasteniku, a tokom ljeta prave najveće štete. Grinje stvaraju štetu na naličju listova, isisavajući ćelije sa hlorofilom, prvo počevši od starijih listova, što na licu lišća uzrokuje hlorozu sličnu kao pri nedostatku magnezijuma. Osnovna razlika je u tome što na naličiju listova, blizu glavnih nerava, možemo naći bijelu paučinastu prevlaku, kroz koju možemo uočiti grinje što je simptom njihovog napada. Intenzivniji napad grinja može da izazove totalnu nekrozu listova. Jako je bitno da pri prvim simptomima napada grinja brzo djelujemo, da bi na vrijeme suzbili prve generacije ovih štetočina.
Usljed stvorene rezistencije grinje na konvencionalne pesticide, kao sigurna mjera zaštite se preporučuje upotreba organskih preparata za koje ove štetočine nemaju razvijenu rezistentnost.
Naš recept za suzbijanje grinja i tripsa je:
• Pravovremeno utrvđivanje početka napada štetočina (pojava paučinaste prevlake)
• Pravovremeni prvi tretman insekto-akaricidom (NeemaAazal), koji se treba još jednom ponoviti u razmaku od 7 dana
• Održavanje minimalne brojnosti populacije, tretanima insekto-akaricidom na bazi patogena ovih štetočina (Naturalis Biogard) u razmaku od 7 dana