Orezivanje voćaka u pravo doba godine može da vam pomogne da povećate rodnost i zato nije svejedno da li ćete voćnjak orezati u jesen, na zimu ili u proljeće.

Kada je pravo vrijeme za rezidbu voćaka zavisi od starosti i stanja voćki i šta želite da postignete. Da li želite da razrijedite krošnju ili želite da podstaknete mlado drvo da brže raste?

Ukoliko je vaš voćnjak mlad i želite da voćke brže rastu, treba da ih orežete u kasnu zimu, čime ćete podstaći snažniji rast.

Ukoliko su krošnje postale preguste i previsoke, i ne možete lako da ih oberete treba razmisliti o orezivanju u rano proleće.

Postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir prilikom razmatranja kada je najbolje vrijeme za orezivanje voćki. Da li je drvo bolesno? Da li daje puno nekvalitetnog voća?

Mnogi ljudi često kupuju voće koje ima naljepnice, a da i ne obraćaju pažnju na to. Otkrivamo vam šta ove deklaracije na kori voćaka znače i o čemu bi trebalo voditi računa prilikom kupovine istih.Na deklaraciji bi trebalo da stoji naziv proizvođača i broj koji otkriva važne podatke o načinu uzgoja tog voća. Ove deklaracije se prvenstveno odnose na voće koje je uvezeno iz inostranstva.

Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (kajsije, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakteriozne plamenjače jabuke i kruške, šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki, kovrdžavost lišća breskve, eskorioze vinove loze ...

Za sve vas koji nemate vremena ili niste u mogućnosti da uzgajate povrće na vašoj terasi ili u bašti, a voljeli biste da svakodnevno unosite zdrave namirnice provjerenog kvaliteta, imamo rješenje. U pitanju je naklijavnje sjemena, tj. proizvodnja klica koje se koriste u svježem stanju u svakodnevnoj ishrani.

Proizvodnja klica je veoma jednostavna. Nece vam trebati posebni uslovi niti mnogo prostora da biste bili uspješni u ovom zanimljivom projektu.

Neki ga zovu mikrobilje, neki mikropovrće, a naziv koji je možda i najviše zastupljen je microgreens.  Kao što mu i samo ime kaže mikrobilje predstavlja male, odnosno, mlade izdanke povrća, začinskog bilja i žitarica u fazi razvoja kotiledonih ili prvih pravih listova. Za razliku od klica, mikrobilje se uzgaja na supstratu  i može se konzumirati već  7- 15 dana nakon sjetve.

Tikvica je mnogima od nas omiljeno povrće i teško možemo zamisliti baštu bez nje. Jednogodišnja vrsta koja formira kompaktan žbun, osjetljiva na niske temperature i nedostatak vode. Tikvice imaju veoma malo kalorija, ali veliku energetsku vrijednost . Predstavljaju idealnu dijetalnu hranu, podstiču varenje i izvrstan su izvor vitamina B i C, mangana i kalijuma, dok su žute tikvice bogate i beta karotenom.

Tikvica je poslije krastavca najpopularnije povrće iz porodice tikvenjača. Ova vrsta ima relativno kratku vegetaciju, ali jako brzo raste i može se početi sa uzgojem ovog povrća čak i od sredine ljeta . Može se direktno sijati u zemlju i u tom slučaju se preporučuje stavljati 2-3 sjemenke po kućici, ali jednostavniji način je proizvodnja ili kupovina rasada. Ukoliko se odlučite za proizvodnju rasada, biće potrebno 10-12 dana od trenutka sjetve do trenutka kada je biljka spremna za presađivanje u zemlju. S obzirom na to da je u pitanju toploljubljiva kultura, odgovaraju joj visoke temperature i dugi sunčani dani, na otvoreno se presađuje od sredine ili kraja aprila.

Da li možete zamisliti savršen ljetnji obrok bez salate čiji je neizostavan sastojak krastavac? Krastavac je pravo povrće za ljeto jer više od 90% njegovih plodova čini voda, izuzetno osvježava, a niskokaloričan je pa se može konzumirati u većim količinima, bez griže savjesti. Krastavac sadrži puno kalcijuma, fosfora , natrijuma, gvožđa, mangana, joda, a od vitamina C i B1.

Krastavac je jednogodišnja vrsta koja, kao i paradajz, voli toplo vrijeme i visoke temperatura pa treba biti oprezan prilikom izbora termina za presađivanje na otvoreno. Najbolje je to učiniti od kraja aprila do sredine maja. Krastavac ima plitak korijenov sistem, koji se razvija površinski pa pravilno i pravovremeno navodnjavanje igra veoma značajnu ulogu kada je uzgoj ove kulture u pitanju. Jedan od načina da osiguramo optimalnu vlažnost jeste malčiranje – upotreba slame ili sjena koje služi da održi vlažnost zemljišta, sprječi temperaturna kolebanja i svakako obezbjedi manji rast korova.

Zbog nestabilnih vremenskih prilika, sada više nego ikada, biljke moraju biti spremne izdržati suvišnu vlagu, hladnoću i mehanička oštećenja, a jednostavan odgovor na naglu promjenu klime su ojačivači bilja.

Savremena poljoprivredna proizvodnja svakim je danom sve zahtjevnija, a pritisci bolesti i štetočina sve su veći pa uz svu raspoloživu hemiju rezultati često nisu zadovoljavajući. Zbog nestabilnih vremenskih prilika, sada više nego ikada, biljke moraju biti spremne da izdrže sušu, suvišnu vodu, hladnoću i mehanička oštećenja. Jednostavan odgovor na naglu promjenu klime su ojačivači bilja jer biljka jednostavno ne može reagovati dovoljno brzo da se samostalno zaštiti.